Rastava roditelja stresno je iskustvo za sve članove obitelji nakon kojeg slijedi zahtjevan proces prilagodbe na nove okolnosti, često uzrokujući mnogo nesigurnosti i neugodnih emocija kod svih članova. Statistike kažu da se u Hrvatskoj razvodi svaki treći brak, a rastavljaju se i ljudi koji nisu nikad formalno sklopili brak, no živjeli su zajedno i imaju zajedničku djecu.
Za dijete je formalni status zajednice manje bitan, ono proživljava u obije situacije slično iskustvo – mama i tata više nisu zajedno, rastavljaju se, a nove okolnosti zahtijevaju puno truda kako bi se dijete uspješno prilagodilo novom načinu života.
Proces prekida veze dvaju roditelja zahtjeva razvoj novih roditeljskih dogovora, pomaganje djeci da naprave pozitivne prilagodbe, suočavanje s vlastitim osjećajima kao i donošenje zakonskih odluka u najboljem interesu djece.
Prilagodba djeteta na rastavu roditelja najviše ovisi o tome kakav odnos roditelji održavaju nakon rastave. Većina djece u toj situaciji ima istu želju, da se mama i tata pomire i da ponovno žive svi zajedno kao jedna obitelj. I kad su odnosi roditelja značajno narušeni, i u situacijama nasilja, gotovo sva djeca imaju snažnu želju da obitelj ostane ili ponovno bude na okupu.
Naravno, želja djece je i da se roditelji ponašaju prijateljski, da mirno razgovaraju i surađuju, da se ne svađaju, ne viču. Prvu želju teško ćete ispuniti, no ispunjavanjem ove druge želje, šanse da se i vi i djeca lakše i brže prilagodite novim okolnostima i smanjite negativne posljedice rastave iznimno se povećavaju.
S obzirom na vrstu komunikacije i razinu dogovora, struka razlikuje tri osnovna oblika razvoda:
• razvod kao sklapanje posla, u kojem roditelji nemaju blizak ni prijateljski odnos, ali dogovaraju se oko djeteta fer i korektno
• prijateljski razvod, u kojem roditelji zaista ostaju prijatelji, druže se i održavaju blizak odnos
• visokokonfliktni razvod obilježen time da roditelji ne uspijevaju u prvi plan staviti potrebe djeteta i graditi roditeljski odnos, već se u njihovom fokusu nalazi međusobni sukob.
Istraživanja unazad 50 godina dosljedno pokazuju da su djeca u visoko-konfliktnim razvodima roditelja često emocionalno zanemarena jer su roditelji zaokupljeni vlastitim financijskim, emocionalnim, socijalnim i ostalim potrebama. Istraživanja kažu da djeca čiji su roditelji dugoročno u visoko-konfliktnom razvodu imaju jednake teškoće kao djeca koja su žrtve tjelesnog zlostavljanja ili zanemarivanja.

KAKO ODRASLI PROŽIVLJAVAJU ISKUSTVO RASTAVE

Sposobnost da razumijemo pogled naše djece bolja je kada smo sposobni prepoznati i razumjeti vlastite emocije i iskustva. Kada smo svjesni(ji) što se događa s nama, možemo bolje pomoći i našoj djeci. Rastava je proces koji uglavnom započinje puno prije nego što se parovi zapravo razdvoje. Rastavom odrasli doživljavaju osjećaj gubitka na mnogo razina. Na jednoj razini gubimo osobu s kojom smo nekada bili u bliskoj vezi, dok na drugoj razini gubimo i nadanja, snove i planove koje smo vezivali uz taj odnos. Istraživanja su pokazala da je u većini slučajeva potrebno oko dvije godine da se u potpunosti oporavimo od rastave i da je postupak oporavka sličan procesu tugovanja. Razumijevanje našeg osjećaja i iskustva tijekom procesa rastave pomaže nam razumjeti što djeca doživljavaju u tom procesu, jasno je da i oni prolaze kroz proces tugovanja.
Odluku o rastavi vjerojatno niste donijeli niti brzo niti lako. Parovi često pokušavaju više puta popraviti odnos prije nego što se odluče za prekid. U većini situacija par ne uspije postići uzajamnu odluku o prekidu, obično je jedan od partnera spremniji za posljednji korak. Većina ljudi koji prolaze kroz prekid bliskog odnosa, u tom procesu doživljava mnogo različitih vrsta emocija. Normalno je da se osjećate tužno, ranjivo, depresivno, tjeskobno, ljutito, sretno, da vam lakne, da osjećate krivnju ili sram. Normalno je i da doživljavate različite emocije istovremeno, kao i da su vaše emocije nepredvidive. Možda ćete se osjećati sretno i s osjećajem olakšanja ujutro, ali ljutito i povrijeđeno popodne. U takvim situacijama možda nemate izbora kako se osjećate, ali svakako imate izbor kako ćete se ponašati. Važno je odabrati reagirati na načine koji pomažu djeci da učine pozitivnu prilagodbu. Jer, kao što smo već naglasili, kako se vi nosite s vlastitim osjećajima i kako se odnosite prema drugom roditelju, utjecat će na to koliko će se uspješno prilagoditi vaša djeca na nove životne okolnosti.
FAZE RASTAVE
Faze prekida odnosa, odnosno rastave vrlo su slične fazama tugovanja. Osoba koja prolazi rastavu uglavnom prolazi kroz četiri psihološke faze gubitka i tugovanja:
1. ŠOK Kad nas preplave jaki emocije, naš mozak aktivira zaštitni mehanizam koji isključuje osjećaje. Ljudi u ovoj fazi obično kažu da ne osjećaju ništa ili se osjećaju tupo i/ili tjeskobno.
2. BIJES Tupost nestaje i osjećaji se vraćaju. Možemo osjetiti bijes, ogorčenost i tjeskobu, postavljati si pitanje: ˝Kako je moguće da mi se ovo događa?˝
3. PRIJELAZNI PERIOD Ovo je razdoblje zbrke i miješanih emocija. U ovoj fazi analiziramo odnos i sve što je pošlo po zlu. Možda pokušavamo nagovoriti svog partnera da se vrati. Može se javljati samookrivljavanje; da smo učinili to i to (ili da to nismo učinili), odnos bi se sigurno nastavio. Ljudi kažu da se osjećaju kao da su na vrtuljku; u jednom trenu osjećaju rasterećenje i sigurnost, u idućem trenu osjećaju se tužno i nesigurno. Ovo je faza kada započinje psihološki pomak u samopoimanju – od toga da se osjećamo kao dio para do toga da se počinjemo doživljavati kao samci.
4. PRIHVAĆANJE U ovoj fazi prihvaćamo rastavu. Moguće da smo uspjeli uspostaviti funkcionalni odnos s bivšim partnerom i kročimo naprijed u novi život. Važno je napomenuti da ne prolaze svi ljudi faze ovim redoslijedom. Neki ljudi prolaze kroz ove faze u šest mjeseci, dok će drugima možda trebati i manje vremena ili sve može potrajati puno duže. Neki će proći ove faze i prije nego što se fizički razdvoje od partera, dok se kod nekih izmjenjuju faze naprijed, natrag.

 

Kolumna je izrađena u sklopu projekta ˝ Razgovor u miru – podrška očevima i ostalim članovima obitelji u procesu konfliktnog razvoda braka˝  financiranog od strane Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.