Svaka osoba ponekad doživljava tugu i depresivno raspoloženje. Tuga je uglavnom izazvana stresnim, teškim događajem. Utječe na život, ali osoba i dalje doživljava ugodu i sretne trenutke.

No, ako

… se osjeća potišteno te je turobnog raspoloženja većinu dana

… je tužna i pesimistična, ima napadaje plača

… doživljava beznađe, osjeća se bezvrijedno i osamljeno

… osjeća strah i tjeskobu te ju muče zabrinutost i strepnja

… ima slabu koncentraciju i teže pamti informacije

… je umorna, iscrpljena i bezvoljna

… ne uživa u ranije ugodnim aktivnostima

… ima probleme na radnom mjestu i povlači se iz društva

… gubi emocionalnu povezanost s obitelji ili prijateljima

… gubi seksualnu želju

… generalno je nezadovoljna životom

… previše spava ili ima probleme s nesanicom

… prejeda se ili ima preslab apetit

… ima suicidalne misli, ideje i planove

I ako ti simptomi traju dulje od 2 tjedna, ako su se pojavili bez ikakva razloga ili su ti osjećaji nerazmjerni razlogu nastanka, onda se može reći da više nije riječ o tuzi, već o depresiji.

Normalno je doživjeti depresivno raspoloženje te je važno dozvoliti si da se tako osjećate, no ako vam to raspoloženje već neko vrijeme otežava funkcioniranje, pokušajte razviti neke strategije kako biste se osjećali bolje.

  • Vrlo je važno biti svjestan promjena u raspoloženju, mislima i intenzitetu emocija.
  • Pokušajte identificirati izvore stresa, briga i lošeg raspoloženja, a kada ih prepoznate razmislite možete li utjecati na rješenje problema i na koji način.
  • Nemojte se izolirati! Pokušajte se družiti s osobama s kojima vam je ugodno te pričati o tome kako se osjećate. Možda će vam biti lakše kada podijelite svoje osjećaje s nekim drugim te ćete se možda osjećati manje usamljeno.
  • Stvorite dnevnu rutinu jednostavnih kućanskih poslova (pranje suđa, pospremanje sobe, …)
  • Odredite koje obaveze imate i napravite plan za dan – velike zadatke podijelite na male te se nagradite za obavljanje tih malih zadataka. Ciljevi koje postavljate moraju biti realni. Ako niste obavili zadatke pokušajte se ne kriviti, već osmislite lakši plan!
  • Budite aktivni te odredite vrijeme za fizičku aktivnost koja je vama ugodna i u kojoj uživate. Krenite polako te s vremenom budite aktivni češće i intenzivnije. Možete se povezati s prijateljima te zajedno biti aktivni.
  • Ako ne volite ili se ne možete baviti tjelovježbom, pokušajte na blaži način pokrenuti tijelo – šetnja, joga ili samo boravak u prirodi mogu utjecati pozitivno. Svakako pokušajte svaki dan izaći iz kuće na svježi zrak.
  • Pokušajte spavati 8 sati dnevno. Kvalitetan je san izuzetno važan za mentalno zdravlje. Ako imate problema s nesanicom, stvorite rutinu odlaska na spavanje te se nje držite svaki dan u isto vrijeme.
  • Hranite se zdravo i balansirano, 3-4 puta na dan. Odredite kada ćete jesti i isplanirajte obroke.
  • Bavite se životinjama – družite se sa svojim kućnim ljubimcem, a ako nemate svojeg kućnog ljubimca, možda možete brinuti o tuđem kada ta osoba ne može ili volontirati u azilu za životinje.
  • Pokušajte se baviti ugodnim aktivnostima, onima u kojima uživate sada ili ste uživali prije (slikanje, pisanje, čitanje, sviranje, …). Uključite ih u svoj raspored! Povežite se s drugima koji također uživaju u tim aktivnostima.

Ako uz ove tehnike ne uspijevate sami te vam je svakodnevno funkcioniranje narušeno, javite se psihologu, psihoterapeutu ili psihijatru za stručnu pomoć. Depresije se ne treba sramiti te je normalno i zdravo potražiti pomoć kada ju trebamo.

Pripremile: Ivona Maričić Kukuljan, dipl. psihologinja, prof., psihoterapeutkinja i Tea Tončić, dipl. psihologinja

 

Kolumna je izrađena u sklopu projekta Prostori podrške – program savjetovališta u zajednici.

Sadržaj ove kolumne isključiva je odgovornost udruge Terra. Stajališta izražena u kolumni isključiva su odgovornost udruge Terra i ne odražavaju nužno stajalište Europske Unije.

Projekt sufinancira Europska Unija iz Europskog socijalnog fonda.